Makedonski bankarski sektor je, nakon oporezivanja, prvo tromjesečje 2022 završio s dobiti od 42,7 milijuna eura. To je oko 10 milijuna eura više nego prošle godine kada su banke zaradile 32,2 milijuna eura, pokazuju podaci Narodne banke Sjeverne Makedonije. Bilježi se rast dobiti od kamata, naknada i od provizija.

Od kamata su banke prikupile 76,7 milijuna eura, odnosno tri milijuna eura više nego u istom razdoblju lani, a od provizija i naknada 36,4 milijuna eura. U Makedoniji radi 13 banaka. Devet banaka je u pretežno stranom vlasništvu, a pet od tih devet su podružnice stranih banaka.

Prema podacima Narodne banke, velike banke su one s aktivom većom od 44,1 milijarde denara na dan 31. prosinca 2021. godine. U toj skupini su Komercijalna banka, Stopanska banka AD Skoplje, NLB banka, Šparkase banka i Halk banka.

U grupi srednjih banaka su ProCredit banka, UNI banka, Razvojna banka Sjeverne Makedonije, Stopanska banka a.d. Bitola i Central Cooperative Bank, a u grupi malih banaka su TTK Banka, Silk Road Bank i Capital Bank. Ukupna imovina svih banaka je 10,3 milijarde eura, a 5 najvećih 8,37 milijardi eura.

NLB u plusu 30,9%
Prvih pet banke su, kao i prethodnih godina, najprofitabilnije. U prvom ovogodišnjem kvartalu imale su ukupnu dobit od 39, a lani u prvom tromjesečju 28 milijuna eura. Smanjena je dobit grupe srednjih banaka – 2,6 milijuna eura, u odnosu na lanjskih 3,5 milijuna eura, uz napomenu da je prošle godine bilo 6, a sada su 5 srednjih banaka. Tri male banke u prvom kvartalu 2022 imaju ukupnu dobit od milijun eura.

”Banka je u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2022. godine iz svog poslovanja ostvarila pozitivan financijski rezultat od 522,6 milijuna denara u odnosu na prošlogodišnji rezultat u iznos od  360,2 milijuna denara, što je povećanje od 45,1%. Povećanje dobiti prije korekcije vrijednosti uglavnom je rezultat povećanja prihoda od neto kamata i neto prihoda od provizija i naknada”, navodi Komercijalna banka u svom izvješću.

NLB banka obavještava da “neto dobit banke na dan 31. ožujka 2022. godine iznosi 10,6 milijuna eura, što je 30,9 posto više u odnosu na prvi kvartal prošle godine”.

Prvih pet su uspješni
U 2021 godini ukupna dobit svih 13 banaka zajedno je iznosila 148,8 milijuna eura, što je 31 milijun eura više nego u 2020 godini. Ali nisu sve banke ostvarile dobit, već prednjači grupa 5 velikih.

”Najveći doprinos rastu dobiti dali su prihodi od naplaćenih ranije otpisanih potraživanja, koji su u odnosu na 2020 veći za 1,704 milijuna denara, odnosno više nego dvostruko. Značajan doprinos imali su neto prihodi od provizija (koji su porasli za 750 milijuna denara, odnosno za 15,5%), smanjeni troškovi korekciju vrijednosti (za 683 milijuna denara), kao i veći neto prihod od kamata (za 586 milijuna denara), odnosno za 3,9%.

Kapitalni dobici od prodaje preuzete imovine manji su za 971 milijun denara, dok su troškovi poslovanja povećani za 890 milijuna denara. Promatrano po bankama, sve su banke ostvarile pozitivan financijski rezultat iz poslovanja”, pokazuje izvješće Narodne banke za 2021 godinu.

I banke su pojedinačno referirale. ”Banka u razdoblju siječanj-prosinac 2021. godine ima pozitivan financijski rezultat prije oporezivanja u iznosu od 11,4 milijuna eura. Banka je ostvarila pozitivan financijski rezultat nakon oporezivanja u iznosu od 10,6 milijuna eura”, navodi Halk banka u godišnjem izvješću.

Grupa srednjih banaka lani je imala manju dobit u odnosu na 2020. Te su banke prošle godine imale ukupnu dobit od 11,8 milijuna eura, u odnosu na 14,4 milijuna u 2020. Ukupna dobit triju malih banaka gotovo je identična u 2020 i 2021 – nešto više od 2 milijuna eura.

Reakcija udruge
Na prihode banaka reagirala je udruga “Pravda za deponente”. ”Banke u Makedoniji u prosjeku imaju tri puta veću dobit u odnosu na banke iz EU članica. Istodobno, relativna zarada makedonskih banaka veća je od relativne zarade banaka u svakoj zemlji EU pojedinačno. S druge strane, makedonske banke višestruko manje plaćaju osiguranje depozita građana u bankama, novac od kojeg zarađuju”, upozorava “Pravda za deponente”.

Osim neto prihoda od kamata (lani 255 milijuna), banke su najviše zaradile i od provizija i naknada (91 milijun u 2021.). Sveučilišni profesor i zastupnik stranke Ljevica u makedonskom Saboru, Dimitar Apasiev, na sjednici Sabora, optužio je banke za “lihvarstvo” i zatražio da ne naplaćuju provizije.

Premijer Dimitar Kovačevski na to je odgovorio pozivom zastupnicima da preispitaju Zakon o bankama u dijelu o provizijama. Premijer je pozvao na javnu raspravu u Saboru da se utvrdi može li se intervenirati na visinu apsolutnog iznosa dobiti banaka iz nekamatnih prihoda i izvijestio da se pripremaju izmjene Zakona o financijskim društvima.