Zemlje zapadnog Balkana sve više ovise o doznakama svoji iseljenih građana iz inozemstva, a čini se da u tome prednjači Sjeverna Makedonija.

“Novčane doznake poslane iz inozemstva u Sjevernu Makedoniju, koja je bila značajno pogođena pandemijom COVID-19, nedavno su rasle po visokim stopama od 30% do 40%, što je kulminiralo povijesnom prekretnicom od 2,4 milijarde eura 2022.”, izjavila je guvernerka središnje banke Anita Angelovska – Bezoska, piše BNE Intellinews.

Prema riječima guvernera, očekuje se nastavak ovog pozitivnog trenda u srednjoročnom razdoblju. Međutim, predviđa se da će stope rasta biti umjerene, s očekivanim godišnjim povećanjem od 3% do 4%. Štoviše, očekivanje smanjenih pritisaka na cijene energije vjerojatno će pozitivno utjecati na trgovinski deficit.

Kao rezultat toga, predviđa se da će se deficit tekućeg računa smanjiti za 2,4 postotna boda (pp) na godišnjoj razini u 2023., dosegnuvši 3,6% BDP-a, rekla je Angelovska-Bezoska. Ovakav trend očekuje se iu srednjoročnom razdoblju, u uvjetima daljnje postupne stabilizacije cijena primarnih proizvoda i daljnjeg oporavka inozemne izvozne potražnje.

Financijskim neto priljevima u razdoblju 2023. – 2025. u potpunosti bi se financirao jaz tekućeg računa platne bilance te bi se pridonijelo daljnjem rastu deviznih pričuva koje će cijelo razdoblje ostati na odgovarajućoj razini.

Izravna strana ulaganja (FDI) dosegnula su 5,7% BDP-a 2022., što je jedna od najviših stopa ikada. Za iduće razdoblje očekuje se njihov nastavak rasta te bi u srednjem roku prosječno iznosili 3,7% BDP-a.

Prema Međunarodnom monetarnom fondu, jaz u tekućem računu Sjeverne Makedonije predviđa se na 4,6% BDP-a u 2023. i 3,7% u 2024., nakon jaza od 6% BDP-a u 2022.