Kruh ima rekordnu cijenu u povijesti Makedonije, i koliko će se povećati, nije moguće predvidjeti. Za jedan bijeli kruh od oko 400 grama, građani moraju platiti od 46 do 100 denara (0,7-1,62 eura). Jeftiniji kruh može se kupiti samo ako se nađe, njegova proizvodnja je manja jer pekarima se ne isplati proizvoditi ga.

Mlinari i pekari upozoravaju da se proizvodnja mora subvencionirati jer će u suprotnom cijena rasti kao što raste cijena struje te prijeti potpuni kolaps djelatnosti, a stanovništvo može ostati bez kruha.

Goran Mališić, predsjednik Grupacije mlinsko-pekarske industrije pri Gospodarskoj komori, objašnjava da ni sadašnja cijena kruha nije dovoljno visoka ako se uzmu u obzir svi povećani troškovi.

Još 2 denara po kilogramu
“Ako Vlada ne pomogne, moguće je da će djelatnost potpuno propasti, a stanovništvo ostati bez kruha. Vlada bi se trebala potruditi regulirati cijenu struje za industriju kao što to rade druge zemlje – fiksnom cijenom, ili kao u Srbiji – zajamčenom cijenom za industriju od 72 eura po megavat satu, kao i omogućiti regulirane i jeftine cijene plina i ostalih energenata”, kaže Mališić.

Mlinari predlažu i da poljoprivrednici dobiju dodatna dva denara po kilogramu za isporučenu i plaćenu proizvodnju pšenice kod licenciranog otkupljivača-prerađivača za žetvu 2022., ali nemaju potporu Vlade.

Svrha ove mjere je, kaže Mališić, poticaj poljoprivrednicima da u listopadu i studenom zasiju više krušnih žitarica, s boljim sjemenskim materijalom i boljim gnojivima, kako bi sljedeća žetva imala kvalitetniji urod.

“Sve dok smo kao jedna od najvažnijih industrija za prehranu stanovništva ostavljeni sami u borbi s cijenama struje i energenata, bez pomoći Vlade, imat ćemo gubitke i suočit ćemo se s prestankom aktivnost i što je najgore, ostavit ćemo stanovništvo bez kruha. Poskupljenje kruha i bijelog peciva neizbježno je u situaciji kontinuiranog poskupljenja struje i plina.

Plin je u kolovozu u odnosu na srpanj poskupio 100%, a cijena struje doseže dnevni vrh do 500 eura po megavat satu, plus 10% na otvorenom tržištu. Mnoge male i mikro pekare koje su bile na uređenom tržištu struje poput kućanstava, od srpnja ove godine ušle su u blok tarifu iz četvrte skupine s najvišim cijenama, što im je povećalo račune za struju za više od 200%.

Uza sva poskupljenja energenata i struje, kruh je poskupio oko 10% u odnosu na raniju cijenu u maloprodajnim objektima”, upozorava Mališić.

Poskupljenja su počela lanjskog listopada zbog naglog poskupljenja pšenice, brašna, struje, nafte i plina. Prije svjetske krize pšenica je poskupila 100%, kao i brašno.

Slaba žetva, veći uvoz
“Cijena struje je povećana 1000%, nafta 90%, a plin 300%. Ako se prošle godine prije listopada obični bijeli kruh, rezan i nerezan, prodavao za 24 do 28 denara, danas se, nakon svih ovih poskupljenja, prodaje za 45 do 55 denara ili je cijena porasla za oko 100%, ovisno o svakoj tvrtki pojedinačno.

Ali ni ta cijena nije primjerena ako se uzmu u obzir svi povećani troškovi zbog kojih se pekare suočavaju s gubicima i što je najvažnije, s nedostatkom sredstava da na vrijeme obnove zalihe kako bi nastavili proizvodnju istim tempom”, kaže predsjednik Grupacije.

Procjene mlinara nisu najpozitivnije. Mališić kaže da je žetva pšenice podbacila i kvantitativno i kvalitativno, što će uzrokovati još veći uvoz po višim cijenama.

“Naše gospodarstvo ne može izdržati pritisak cijena struje i energenata jer je dovedeno u nepovoljan položaj istim uvoznim proizvodima gdje su cijene struje i energenata povoljne.

Također, zbog ogromnog i neprimjerenog poskupljenja struje i energenata, tvrtke uopće ne ulažu u obnovu ili u nova postrojenja, kako bi podmirile dugove prema gospodarskim operatorima za struju ili energente”, smatra Mališić. Ograničenje marže za određene tipove kruha na pet posto nije u redu bez reguliranja cijena struje i energenata.

“Trenutno se pšenica uvozi iz Srbije, Mađarske i Hrvatske po cijenama od oko 21 denara za običnu merkantilnu pšenicu i do 28 denara za vrhunsku pšenicu koja se koristi kao poboljšivač ili za posebnu proizvodnju.

Nastoji se uvoziti i iz Ukrajine, no oni su, nakon dogovora s Rusima o izvozu, povećali cijene. Uvoz je sada slobodan iz pomenutih zemalja sve dok one ne odluče zabraniti izvoz.

Stoga smo kao mlinovi suočeni s povećanom potrebom za obrtnim kapitalom kako bismo dobili što više pšenice iz uvoza, kako bismo pokrili potrebe građana i industrije u slučaju ponovnog zatvaranja granica za pšenicu, a takvo su zatvaranje neke zemlje već najavile kao moguće od 30. rujna, poput Srbije primjerice”, ističe Mališić.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u srpnju ove godine kruh i žitarice poskupjeli su 36,5% u odnosu na srpanj prošle godine.

“Indeks troškova života u Makedoniji u srpnju ove godine u odnosu na lipanj iznosi 101,9, a indeks cijena na malo 102,5. Porast indeksa troškova života u srpnju u odnosu na lipanj zabilježen je i kod kruha i žitarica za 4,8%”, izračunali su statističari.