Makedonska industrija zaostaje, nema razvojne strategije

Autor: Poslovni dnevnik , 08. svibanj 2023. u 07:00
Foto: SHUTTERSTOCK

Glavni problem je zanemarivanje razvoja energetskog sektora.

Industrijska proizvodnja u Makedoniji, koja je pretrpjela veliki pad zbog energetske i pandemijske krize, oporavlja se uz zanemarive stope rasta.

U ožujku ove godine u odnosu na ožujak prošle godine industrijska proizvodnja veća je za 1,3 posto. U prva tri mjeseca 2023. godine u odnosu na isto tromjesečje prošle godine ostvaren je rast od 0,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.

Slabašan oporavak
Posljednji podaci državne statistike samo su odraz slabog financijskog i proizvodno-tehnološkog stanja makedonskih industrijskih kapaciteta. Promatrano po sektorima, industrijska proizvodnja u sektoru vađenja ruda i kamena u ožujku 2023. u odnosu na ožujak 2022. bilježi pad od 11,5 posto, u sektoru prerađivačke industrije rast od 2,4 posto, a u sektoru opskrbe električnom energijom povećanje od 10,1 posto.

U Makedoniji svi znaju kakvo je stanje gospodarstva, ali nitko ne predlaže niti poduzima mjere kako postići veći rast industrijske proizvodnje, a time i veće stope gospodarskog rasta. Sve dosadašnje vlade su propustile priliku.

Glavni problem je što je zanemaren razvoj energetskog sektora koji je ključan za svako gospodarstvo. Svi ponuđeni gospodarski programi samo su za jedan politički mandat. Nitko ne razmišlja dugoročno. Moramo koristiti iskustva razvijenih zemalja kada je u pitanju poticanje domaće industrije.

Treba nam ministarstvo razvoja, koje će definirati sve razvojne strategije, prema kojemu će morati biti usmjerene aktivnosti svih postojećih agencija – kaže za Novu Makedoniju Gjoko Savov, bivši poduzetnik i dugogodišnji čelnik velike makedonske tvrtke iz sektora metaloprerađivačke industrije.

Nakon pada realnog BDP-a od 4,7 posto 2020., zemlja je 2021. doživjela rast od 3,9 posto, da bi se 2022. suočila s usporavanjem zbog rata u Ukrajini.

Poznata rješenja
No, osim ovih propusta, postoje rješenja koja mogu doprinijeti promicanju održivog i uključivog rasta, istaknuo je Stefan Veljanovski, doktor ekonomskih znanosti. Drugi izazov je trgovinski deficit koji je u 2022. dosegao 26,8 posto BDP-a.

Vlada bi trebala raditi na inicijativama za povećanje izvoza i smanjenje uvoza, uključujući trgovinske sporazume s drugim zemljama i potporu lokalnim poduzećima da proizvode više robe za izvoz.

To ne samo da će pomoći u ravnoteži trgovinskog deficita, već i pomoći u stvaranju više radnih mjesta. Vlada bi trebala raditi na mjerama fiskalne konsolidacije kako bi se poboljšala ukupna fiskalna ravnoteža i osigurao dugoročno održiv rast – napominje Veljanovski.

Komentirajte prvi

New Report

Close