Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj grla stoke i peradi drastično je smanjen u odnosu na 2010. godinu. Istodobno, bilježi se i pad domaće proizvodnje svježeg mesa i mlijeka.

Govedarstvo i ovčarstvo
Prema riječima sugovornika Nove Makedonije Dragija Dimitrievskog, profesora na Fakultetu poljoprivrednih znanosti i prehrane, pad kapaciteta najočitiji je u podsektorima govedarstva i ovčarstva, gdje je broj stoke prepolovljen.

“Glavni razlog je dugogodišnja cjenovna neravnoteža između proizvodnje i inputa, odnosno cijena stočarskih proizvoda i troškova. Troškovi proizvodnje rastu intenzivnijim trendom od rasta stočarskih proizvoda, pa poljoprivrednici ne mogu ostvariti dovoljan prihod za pokrivanje troškova proizvodnje, koja postaje neisplativa i poljoprivrednici je napuštaju.

Goveda se prodaju, uglavnom idu u klaonice, a iz godine u godinu evidentno se smanjuje njihov broj, a time i proizvodnja. To dodatno povećava uvoz stočarskih proizvoda, prvenstveno mlijeka i mesa”, objašnjava Dimitrievski.

Ističe da postoje i drugi razlozi, prije svega niska produktivnost u sektoru, nedostatak dovoljnih ulaganja za modernizaciju i poboljšanje produktivnosti, nedostatak proizvodnje vlastite stočne hrane, klimatske promjene, bolesti stoke itd. I u ovim podsektorima depopulacija ruralnih područja, kaže, posebice mladih, dovodi do nedostatka radne snage za obavljanje poslova.

Dimitrievski također ističe da će se stočarstvo teško oporaviti u srednjoročnom razdoblju te ističe problem gubitka tzv. “osnovnog stada”, što je ovdje slučaj.

“Kad se osnovno stado izgubi, i uz najbolju želju, potrebno je razdoblje da se obnovi i potrebna su značajna ulaganja. Stanje se može stabilizirati u smislu zaustavljanja daljnjeg smanjenja broja stoke, ali mislim da je nemoguće vratiti se na razinu koju smo imali u prošlosti – ističe Dimitrievski.

Prema riječima profesora, princip višesektorskog pristupa u kreiranju mjera za rješavanje problema vrijedi i za stočarstvo. Potrebno je da se poljoprivrednom politikom kreiraju mjere za zaštitu i potporu dohotka poljoprivrednika, mjere za potporu ulaganjima u modernizaciju farmi, njihovo opremanje, nabavu visokoproduktivne stoke primjerene našem podneblju.

“Posebno treba graditi mjere i instrumente za jačanje tržišne pozicije poljoprivrednih proizvođača, u ovom slučaju stočara. Mjere ruralnog razvoja značajne su za poboljšanje uvjeta u ruralnim područjima, otvaranje radnih mjesta izvan primarne poljoprivredne proizvodnje, ulaganje u prerađivačke kapacitete, a sve u cilju zadržavanja mladih”, naglašava Dimitrievski.

Odlazak sa sela
Situacija sa sadašnjim farmama nije najpovoljnija. Najveći broj su improvizirani ili adaptirani objekti, u blizini obiteljskih kuća, malog kapaciteta i neadekvatnih uvjeta za proizvodnju kvalitetnog mlijeka.

Kako ističe Ljupče Stankovski, predsjednik udruge poljoprivrednika “Agrofalanga”, iseljavanje stanovništva, ali i cijena mlijeka utječu na smanjenu proizvodnju.

“Veliko i masovno iseljavanje iz ruralnih područja, posebice mladog stanovništva, jedan je od razloga. Jednostavno nema tko uzgajati stoku i proizvoditi mlijeko. Situacija je takva da mladi budućnost vide izvan ruralnih sredina. S druge strane, niska je i cijena mlijeka, zbog čega se jedva pokrivaju troškovi proizvodnje, pa ljudi nisu motivirani uzgajati stoku za proizvodnju mlijeka”, smatra Stankovski.