Sjeverna Makedonija: Razmatra se kredit Svjetske banke

Autor: Poslovni dnevnik , 18. rujan 2023. u 07:00
Foto: Shutterstock

Novog izdanja euroobveznica neće biti, odlučili su u Skoplju.

Sjeverna Makedonija do kraja ove godine mora nastaviti s reprogramom duga pa se razmatraju brojne opcije. Nova euroobveznica neće biti izdana do kraja 2023. godine, a novim zajmom Svjetske banke osigurat će se sredstva za važne projekte, rekao je premijer Dimitar Kovačevski odgovarajući na pitanje novinara o izdavanju najnovije euroobveznice.

Dodao je da je zaduživanje na domaćem i inozemnom tržištu u Sjevernoj Makedoniji regulirano Strategijom javnog duga koju parlament usvaja uz proračun.

Realni planovi
“Mi smo početkom godine, krajem prvog kvartala, izdali novu euroobveznicu i njome smo otplatili euroobveznicu koja je izdana 2016. godine, njome smo platili sav raspadajući stiropor, palme u Vardar, statue mosta koje koštaju 2-3 milijuna eura.

Dakle, otplaćeno je. Nova euroobveznica neće biti izdana do kraja godine, a u zaduživanje će se ići u skladu sa Strategijom javnog duga, bilo kod države ili projektno financiranje”, rekao je Kovačevski, prenosi agencija MIA.

Dodao je da će sljedeći tjedan posjetiti Sjedinjene Države na sastanku na visokoj razini sa Svjetskom bankom o raspravi o zajmu za financiranje projekata u Sjevernoj Makedoniji. “Već su u tijeku razgovori o važnim projektima u promicanju mnogih područja u zemlji koje će financirati Svjetska banka.

Pregovori su privedeni kraju, a očekujem da ću na sastanku čuti dobre vijesti o pokretanju novih procedura. Kao rezultat toga, Sjeverna Makedonija će imati sredstva, čiji iznos trenutno ne mogu reći, ali će biti zaista značajan. Ta sredstva će se koristiti za projekte na državnoj i lokalnoj razini”, istaknuo je Kovačevski.

Rast duga
Ekspanzivna fiskalna politika vođena u vrijeme pandemije, ciljanom potporom za održavanje likvidnosti poduzeća, očuvanje radnih mjesta i pružanje socijalne pomoći nezaposlenima i ranjivim kategorijama, rezultirala je povećanjem proračunskog deficita koji je u 2020. iznosio 8,1% BDP-a, time doprinijevši naglom porastu javnog duga na 59,7% BDP-a, dosegnuvši javni dug od rekordnih 61% u 2021. godini, koji je vlada ipak uspjela smanjiti na 57,1% BDP-a iz 2022.

Komentirajte prvi

New Report

Close