Posljedice dugotrajne pandemije, rata koji je započela Rusija i sankcija zbog Ukrajine negativno će utjecati na makedonsko gospodarstvo.

Svjetska banka (WB) u 2022. očekuje usporavanje gospodarskog rasta Sjeverne Makedonije na 2,7 posto, a realni BDP do sredine godine dostići će razinu prije pandemije, piše Deutsche Welle.

Popuštanje krize
U Polugodišnjem gospodarskom izvješću za zapadni Balkan navodi se da se očekuje da će akutna faza krize popustiti u drugom tromjesečju 2022., čak i ako se učinci sankcija zbog rata u Ukrajini nastave u 2022. i 2023. godini.

Energetski sektor, poljoprivreda i automobilska industrija bit će najteže pogođeni ostalim sektorima. Produženje rata u Ukrajini dodatno će smanjiti vanjsku potražnju, podići cijene ključnih dobara i energije, ometati mobilnost i odgoditi ulaganja.

Prema Svjetskoj banci, ovaj bi scenarij doveo do još nižeg rasta i fiskalnih prihoda, kao i povećanih zahtjeva za fiskalnom potporom i povećanih troškova financiranja. Očekivanja su da će fiskalni deficit u zemlji ostati na visokoj razini u 2022. u skladu s kontinuiranom potporom tvrtki i kućanstava za ublažavanje utjecaja energetske krize i krize povezane s Ukrajinom.

Poremećaji povezani s dugotrajnim pandemijskim šokom, ratom u Ukrajini, produljenim prekidima opskrbnog lanca, rastućim pritiscima na minimalnu plaću koji pogoršavaju druge inflatorne pritiske, političkom situacijom i energetskom krizom i dalje opterećuju izglede zemlje.

Apetit za reforme
”Povećana politička neizvjesnost i odgođeni pregovori o pristupanju EU, usred energetske i zdravstvene krize, mogu dovesti do slabijeg apetita za reformama potrebnim za poticanje potencijalnog rasta i konsolidaciju javnih financija”, priopćila je Svjetska banka.

Pooštravanje globalnih financijskih uvjeta, prema izvješću, moglo bi utjecati na mogućnosti financiranja i troškove Sjeverne Makedonije u bliskoj budućnosti. Plan za ubrzanje rasta, koji ima za cilj razvoj ljudskog kapitala, zelenu tranziciju i digitalizaciju, može se smatrati pozitivnim, što može potaknuti potencijalni rast.

Svjetska banka preporučuje da se u srednjem roku ojača održivost javnih financija i usredotoči na rješavanje strukturnih izazova, uključujući nizak i sve manji ljudski kapital, slabe regulatorne okvire, politiku tržišnog natjecanja, pravosuđe, nisku produktivnost i povećanu migraciju.

Vlada će morati revidirati i racionalizirati državnu potporu kako bi riješila pitanja fiskalne održivosti i pružila ciljaniju potporu domaćem gospodarstvu. Svjetska banka vjeruje da se napori strukturne reforme moraju uskladiti sa zelenom agendom i omogućiti prijelaz na niske emisije ugljika i smanjene emisije stakleničkih plinova.